Burundi, Uburundi : Ikibanza c’ubukerarugendo gifise Internet n’Ingoma imurika i Gitega

Ikibanza gishasha c’abanyagihugu gifise Internet, ciyubakiye ku kimenyetso c’Ingoma, kigamije gutuma igisagara kirushiriza kuba ciza no gushigikira ubuhinga bushasha.

Gitega (Uburundi), 20/05/2026 (BdiAgnews) – Ikibanza c’ubukerarugendo gifise Internet kandi kirimwo Ingoma imurika caruguruwe ku wa 20 Rusama 2026 mu gisagara ca Gitega, mu ntumbero yo kugishariza no guha abanyagihugu ikibanza gishasha co guhuriramwo no gukoresha ibikorwa vy’ikoranabuhanga. Cubatswe na komine Gitega ku ciyumviro ca Buramatari Bigirimana Liboire, kikaba gifise Internet y’ubuntu ishika mu ntera ya metero 200 ku muvuduko wa megabits 400 ku segonda. Ico kibanza gishobora kwakira abantu bashika kuri 50 bicaye, umwe wese afise aho gushariza telefone yiwe, mu gihe umurongo wa Internet ushobora gukorerwako n’abantu bashika kuri 600, bikaba bitegekanijwe ko bazoshika ku 1 000 mu minsi iza. Abategetsi bipfuza ko iyo Internet yokoreshwa cane mu bushakashatsi no mu bikorwa bifasha gukomeza politike y’imibano n’ubutunzi. Buramatari yarashimye kandi uruhara rw’umusore Gateka Perry Saxe mu gutegura uwo mugambi, ahamagarira urwaruka gutanga ibindi vyiyumviro bishasha bifasha imigambi y’iterambere ry’imibano n’ubutunzi mu ntara.

Uguhitamwo Ingoma nk’ikimenyetso nyamukuru c’ico kibanza bifitaniye isano n’akaranga k’Abarundi. Ingoma ni ikimenyetso c’Ubungoma, isanzure ry’ivyiyumviro vy’Ingoma canke ukwiyumvira mu buryo bw’Ingoma, inkomoko y’ukuri canke Ibanga ry’Abarundi. Ijanye n’Ingoma Ntagatifu Karyenda, iserukiwe na Mukakaryenda, umugore w’Ingoma (Imana Nkuru). Muri uwo muco, Leta ubwayo yitwa Ingoma, mu gihe Ubumu (mu : Mukakaryenda) ari bwo buryo bwa kera bw’imibano n’ubutunzi bw’Abarundi. Kuva mu 2014, Ingoma y’Uburundi iri ku rutonde rw’intoranwa z’akaranga k’isi zikingiwe na UNESCO.

Inkomezi :

– Nahimana Karolero Pascal, Histoire du Burundi : Les grandes dates de l’histoire des Barundi et de l’État millénaire africain – Ingoma y’Uburundi, Bruxelles, Génération Afrique, 2024.

– Nahimana Karolero Pascal, Histoire des imiryango : Les Bajiji — Abajiji, Bajiji, Wajiji, Jiji : Du Burundi au Mwene Mwezi : À l’origine de l’Ubungoma, d’Ingoma et de l’Ubumu : Cosmologie, État et système socio-économique du tambour sacré, Bruxelles, Génération Afrique, 2026.

– Mbonyingingo Leona, L’Épouse du tambour, Montréal, 2025.

DAM, NY, AGNEWS : burundi-agnews.org, Ku wa kane 21 Rusama 2026 | Ifoto : Jimbere Magazine