Burundi , Uburundi / Colonialité : CVR n’amadini imbere y’igikoresho c’ivangura cavuye mu bukoloni

Hutu na Tutsi : amazina y’imibano yahinduwe ibirwanisho vya geopolitike vy’ubukoloni.

Gitega, 5 Ruheshi 2026 Komisiyo y’Ukuri n’Ukunywanisha Abarundi (CVR) yahamagariye abarongozi b’Église de Pentecôte au Burundi gukomeza uruhara rwabo mu gutsimbataza ugusaba no gutanga ikigongwe, ukwiyunga n’ukwubaka ubumwe bw’Abarundi, mu nama yabereye i Gitega ku wa 5 Ruheshi 2026 ihuje abarongozi b’iryo dini. Iyo nama yari igamije gushikiriza ivyavuye mu matohoza ya CVR no kuganira ku ruhara rw’amadini mu gutsimbataza ukwiyunga n’amahoro arama mu Burundi.

Komiseri wa CVR, Musenyeri Kimararungu Joseph Aimé, yarashimikiye ku kamaro ko gusaba no gutanga ikigongwe mu gukiza ibikomere vy’amateka no mu gukomeza ubumwe bw’igihugu.

« Igikoresho c’ivangura ca geopolitike caturutse mu bukoloni gishingiye ku ntambara hagati ya Hutu na Tutsi », catewe imbere kuva mu 1911 na Hans Meyer mu nyungu z’ivyo yise « Umusaraba n’Ibendera », coba carakoreshejwe mu 1972 mu gihe c’ivyiswe jenoside yakorewe Abahutu b’Uburundi, hanyuma no mu gihe c’intambara y’abenegihugu mu Burundi kuva mu 1993 gushika mu 2003, cane cane biciye mu makambi y’itunatuniro yo mu Burundi hagati ya 1996 na 2002.

Abahutu bari abafasha gutanga no gutunganya ivyo imiryango yose y’Abarundi ikenera mu buryo bwa kera bw’ubutunzi n’imibano bwitwa Ubumu — ikintu ca Mu, ari we Mukakaryenda, Umugore w’Ingoma — mu gihe Abatutsi bari abakozi b’Ingoma, ari yo Leta y’Abarundi, ifise igikorwa co gucunga neza no kugabura ubutunzi bw’Ubumu mu butungane. Ayo mazina yombi y’imibano, Hutu na Tutsi, yahinduwe n’ico gikoresho c’ivangura c’abakoloni amoko (ethnies), hanyuma yandikwa gutyo nyene mu mashinga y’Uburundi kuva ku Masezerano ya Arusha yo mu 2000.

Ni muri iryo hinduka ryakozwe n’ubukoloni havuye amakimbirane yagiye yisubiriza mu Burundi kuva igihugu gikoronijwe. Ico kibazo ni kimwe mu bimenyetso vya colonialité biboneka mu Burundi no mu Rwanda.

Inkomoko zifashishijwe

— Baranyanka, C. (2015). Le Burundi face à la Croix et à la Bannière. Bruxelles. (« Umusaraba n’Ibendera » bisigura ubufatanye bw’amateka hagati ya Vatican, Ubufaransa — biciye cane cane ku Bapadiri Bera ba Lavigerie —, Ubwongereza, Ubudagi, Ububiligi na Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu kurwanya inzego za kera z’Abarundi kuva mu kinjana ca XIX.)

— Muri Ruhuhuma 2025, Umuryango wa Afrika Yunze Ubumwe (UA) wemeje ku mugaragaro ko ubucakara, ugutwara abantu ku nguvu n’ubukoloni ari ivyaha vyibasiye inyokomuntu kandi ko vyabaye ibikorwa vya jenoside vyakorewe abanyagihugu ba Afrika. Ico cemezo cafatiwe i Addis-Abeba ku wa 16 Ruhuhuma 2025 mu nama ya 38 y’abakuru b’ibihugu na za Reta.

— Nahimana Karolero, P. (2025). Réfugiés du Burundi — Quand Ingoma s’est tu. Histoire géopolitique d’un peuple brisé par la colonialité. Bruxelles : Génération Afrique.

— Nahimana Karolero, P. (2024). Histoire du Burundi : Les grandes dates de l’histoire des Barundi et de l’État millénaire africain — Ingoma y’Uburundi. Bruxelles : Génération Afrique.

— Nahimana Karolero, P. (2026). Histoire des imiryango : Les Bajiji — Abajiji, Bajiji, Wajiji, Jiji : Du Burundi au Mwene Mwezi : À l’origine de l’Ubungoma, d’Ingoma et de l’Ubumu : Cosmologie, État et système socio-économique du tambour sacré. Bruxelles : Génération Afrique.

— Mbonyingingo, L. (2025). L’Épouse du tambour. Montréal.

— Nahimana Karolero, P. (2024). La Guerre civile du Burundi (1993-2003). Face à la globalisation unipolaire américaine néolibérale. Bruxelles : Génération Afrique.

— Nahimana Karolero, P. (2025). Camps de concentration du Burundi (1996-2002) : Les oubliés des collines — Mémoires d’un peuple enchaîné. Bruxelles : Génération Afrique.

Inkomoko : Nahimana P. : burundi-agnews.org | Ku wa gatandatu, 6 Ruheshi 2026 | Ifoto : Intara ya Gitega.